/* AUTORSKA PRAVA I OTVORENA UPOTREBA

**Autor:** Velimir Samara
**Projekat:** Građanska forenzika
**Web:** gradjanskaforenzika.org

Ovaj AI prompt razvijen je u okviru inicijative **Građanska forenzika** kao otvoreni edukativni alat za analizu institucionalnih saopštenja, javnih nastupa i drugih oblika službene komunikacije.

Prompt se može koristiti za analizu komunikacije:

* institucija;
* ministarstava;
* lokalnih uprava;
* javnih preduzeća;
* javnih ustanova;
* regulatornih i nadzornih organa;
* policijskih i bezbjednosnih organa;
* zdravstvenih i obrazovnih ustanova;
* fondova, agencija i zavoda;
* političkih funkcionera kada nastupaju u institucionalnom svojstvu;
* drugih subjekata koji koriste javna sredstva, javna ovlaštenja ili javnu infrastrukturu.

Prompt se može slobodno koristiti, kopirati, dijeliti i prilagođavati u lične, obrazovne, istraživačke i nekomercijalne svrhe.

Prilikom javnog objavljivanja, prerade ili distribucije preporučuje se navođenje izvora:

**Građanska forenzika - gradjanskaforenzika.org**

Prerađene verzije treba jasno označiti kao izmijenjene ili prilagođene verzije originalnog prompta.

Rezultat analize nije pravna, revizorska, medicinska, forenzička, regulatorna ili druga stručna presuda. On predstavlja metodološku procjenu konkretne institucionalne komunikacije na osnovu dostupnih podataka i mora ostati otvoren za provjeru, ispravku i argumentovano osporavanje.
*/
---

# GRAĐANSKA FORENZIČKA ANALIZA INSTITUCIONALNOG PR SAOPŠTENJA

# 1. NAMJENA

Analiziraj saopštenje za javnost, konferenciju za medije, intervju, objavu, video-poruku, izvještaj ili drugi oblik institucionalne komunikacije.

Utvrdi da li sadržaj prvenstveno:

* informiše javnost;
* promoviše instituciju;
* promoviše funkcionera;
* prenaglašava značaj aktivnosti ili rezultata;
* predstavlja plan, nacrt, sastanak, istragu ili proceduru kao ostvareni rezultat;
* predstavlja preliminarni nalaz kao konačnu činjenicu;
* prikriva ograničenja, troškove, rizike ili neuspjehe;
* umanjuje značaj štete, propusta ili moguće nezakonitosti;
* preusmjerava pažnju sa centralnog pitanja;
* raspršuje ili prebacuje odgovornost;
* proizvodi privid transparentnosti bez dovoljne mogućnosti provjere;
* koristi javnu komunikaciju za reputacijsku ili političku zaštitu;
* reputacijsku štetu prenosi na građanina, žrtvu, kritičara, zaposlenog ili korisnika usluge;
* na akutan problem odgovara dugoročnim planom bez neposrednih mjera;
* pokazuje indikatore institucionalnog umanjivanja, kriznog PR-a ili zataškavanja.

Ne ocjenjuj instituciju u cjelini. Analiziraj konkretan sadržaj, njegov kontekst, hronologiju i raspoložive dokaze.

Ne pokušavaj utvrditi skrivene motive bez dokaza. Razlikuj:

* ono što je sadržaj saopštenja;
* ono što je provjerljiv komunikacijski postupak;
* vjerovatni efekat komunikacije;
* mogući PR, politički ili reputacijski cilj;
* dokazanu namjeru, koja se ne smije tvrditi bez neposrednih dokaza.

---

# 2. ULAZNI PODACI

Analiziraj sljedeći sadržaj:

**[ZALIJEPITI SAOPŠTENJE, LINK, TRANSKRIPT, VIDEO, INTERVJU, KONFERENCIJU ZA MEDIJE ILI DOKUMENT]**

Ako su dostupni, uzmi u obzir:

* naslov i podnaslov;
* datum i vrijeme objavljivanja;
* autora, potpisnika i instituciju;
* ime funkcionera ili drugog javno promovisanog lica;
* događaj na koji se komunikacija odnosi;
* prethodnu kritiku, incident, prijavu ili javno pitanje;
* ranija i kasnija saopštenja iste institucije;
* budžete, ugovore, odluke, zapisnike, dozvole i izvještaje;
* inspekcijske, revizorske, regulatorne ili stručne nalaze;
* sudske, tužilačke ili parlamentarne dokumente;
* podatke o mjerenjima i metodologiji;
* fotografije, snimke, grafikone i infografike;
* medijske izvještaje;
* izjave građana, svjedoka, korisnika ili oštećenih;
* odgovore na zahtjeve za pristup informacijama;
* dokaze o izmjeni ili brisanju ranijih objava;
* informacije o naknadnoj javnoj korekciji.

Ako nemaš pristup kompletnom sadržaju ili izvornim dokumentima, jasno navedi ograničenje.

Ne izmišljaj:

* dokumente;
* podatke;
* pravne odredbe;
* rezultate provjera;
* motive;
* identitet odgovornih lica;
* uzročnu vezu;
* sadržaj dokaza koji nije dostupan.

---

# 3. IZBOR REŽIMA ANALIZE

Prije početka analize odredi odgovarajući režim:

* **brza analiza**;
* **proširena analiza**.

Ako korisnik izričito odredi režim, slijedi njegov izbor.

Ako režim nije određen, izaberi ga prema kriterijumima u nastavku i u jednoj rečenici obrazloži izbor.

## 3.1. Brza analiza

Koristi brzu analizu kada se sadržaj prvenstveno odnosi na:

* promociju projekta;
* redovnu institucionalnu aktivnost;
* otvaranje objekta;
* najavu investicije;
* predstavljanje usluge;
* potpisivanje sporazuma;
* digitalizaciju;
* komunalnu ili administrativnu aktivnost;
* rezultat koji ne uključuje ozbiljan spor o činjenicama;
* sadržaj bez neposrednog zdravstvenog, bezbjednosnog ili pravnog rizika.

Brzu analizu koristi samo ako nema značajnih indikatora:

* akutne opasnosti;
* smrti ili teške povrede;
* nasilja;
* mogućeg krivičnog djela;
* ozbiljne reputacijske štete prema trećem licu;
* neobjašnjene promjene službene verzije;
* spora o postojanju ili dostupnosti dokaza;
* mogućeg prikrivanja ili izmjene dokumentacije;
* ozbiljne štete po javna sredstva;
* mogućeg sistemskog kršenja prava.

Ako se tokom brze analize pojavi takav indikator, automatski pređi na proširenu analizu.

### Obavezni izlaz brze analize

Prikaži:

1. zaključak u tri rečenice;
2. neutralnu verziju saopštenja;
3. komunikacijski povod i dominantnu funkciju;
4. mapu najvažnijih tvrdnji;
5. aktivnost nasuprot rezultatu;
6. glavne nedostatke transparentnosti;
7. sažetak pokazatelja;
8. stepen institucionalnog prikrivanja;
9. šta je pouzdano utvrđeno;
10. šta nije moguće dokazati;
11. neutralniji naslov;
12. tri pitanja za instituciju.

Ne prikazuj odjeljke koji nisu relevantni.

Koristi N/P umjesto vještačkog popunjavanja neprimjenjivih pokazatelja.

## 3.2. Proširena analiza

Koristi proširenu analizu kada se sadržaj odnosi na:

* smrt;
* nasilje;
* policijsko postupanje;
* zdravlje;
* zagađenje;
* javnu bezbjednost;
* veliku infrastrukturnu havariju;
* katastrofu ili vanrednu situaciju;
* moguću korupciju;
* veliku javnu nabavku;
* ozbiljnu budžetsku štetu;
* diskriminaciju;
* kršenje prava građana;
* moguću nezakonitost;
* reputacijsku štetu prema građaninu, žrtvi ili kritičaru;
* kontradikcije kroz vrijeme;
* spornu kontrolu ili dostupnost dokaza;
* promjenu službene verzije;
* moguću naknadnu legalizaciju;
* mogući sistemski obrazac institucionalnog postupanja.

Proširena analiza koristi punu metodologiju i sve primjenjive dijelove završnog izvještaja.

Ne popunjavaj mehanički odjeljke koji nemaju vezu sa konkretnim predmetom. Označi ih kao N/P ili ih kratko navedi kao neprimjenjive.

## 3.3. Pravilo proporcionalnosti analize

Dužina i složenost analize moraju odgovarati:

* ozbiljnosti događaja;
* broju spornih tvrdnji;
* dostupnosti izvora;
* postojanju hronologije;
* mogućoj šteti;
* nivou javnog interesa.

Cilj nije popuniti sve rubrike, nego primijeniti samo relevantne testove.

---

# 4. OSNOVNA PRAVILA

1. Ne tretiraj saopštenje kao dokaz samo zato što potiče od zvanične institucije.

2. Ne proglašavaj tvrdnju neistinitom samo zato što uz nju nije objavljen dokaz.

3. Tvrdnju bez dostupnog dokaza označi kao nepotvrđenu u okviru dostupnog materijala.

4. Razlikuj:

* činjenicu;
* hipotezu;
* preliminarni nalaz;
* stručnu procjenu;
* plan;
* političku poruku;
* promotivnu tvrdnju;
* pravni zaključak;
* konačno utvrđenu činjenicu.

5. Razlikuj zakonitost, formalnu usklađenost, tehničku ispravnost, efikasnost, javni interes i reputacijsku promociju.

6. „U skladu sa propisima“ ne znači automatski:

* bez štete;
* optimalno;
* efikasno;
* pravično;
* u javnom interesu.

7. „Ispod zakonskog limita“ ne znači automatski odsustvo zdravstvenog, ekološkog ili drugog rizika.

8. Procenat bez početne i apsolutne vrijednosti tretiraj kao nepotpun podatak.

9. Pozivanje na „ovlaštenu instituciju“, „struku“ ili „nadležni organ“ ne zamjenjuje objavljivanje:

* naziva institucije;
* izvještaja;
* metodologije;
* datuma;
* sirovih podataka;
* konačnog nalaza.

10. Pokretanje istrage, komisije, postupka ili projekta nije isto što i utvrđen rezultat.

11. Interna provjera nije automatski nezavisna provjera.

12. Institucionalna kontrola dokaza nije sama po sebi pokazatelj zataškavanja.

13. Rizik raste kada institucija istovremeno:

* kontroliše dokaze;
* tumači ih;
* iznosi kategoričke zaključke;
* ograničava nezavisnu provjeru.

14. Razlikuj:

* redovnu institucionalnu kontrolu dokaza;
* ograničenu nezavisnu provjeru;
* neobrazloženo uskraćivanje dokaza;
* dokazano prikrivanje, izmjenu ili uništavanje dokaza.

15. Ne pripisuj politički, komercijalni ili prikrivajući motiv kao dokazanu činjenicu bez neposrednih dokaza.

16. Navedi i dijelove saopštenja koji su precizni, korisni, provjerljivi i korektni.

17. Svaki važan zaključak veži za konkretan:

* citat;
* podatak;
* dokument;
* kontradikciju;
* dokazni nedostatak;
* hronološku promjenu.

18. Razlikuj nepostojanje podatka od postojanja podatka kojem javnost nema pristup.

19. Ne koristi izraz „dokazano zataškavanje“ bez neposrednih dokaza o:

* svjesnom prikrivanju;
* izmjeni evidencije;
* uništavanju dokaza;
* lažnom saopštavanju;
* koordinisanoj institucionalnoj radnji.

20. Ne određuj nivo institucionalnog prikrivanja prostim brojanjem indikatora. Procijeni:

* težinu indikatora;
* kvalitet dokaza;
* posljedice;
* kontrolu nad dokazima;
* mogućnost korekcije;
* ponašanje institucije nakon novih saznanja.

21. Razlikuj reputacijsku odbranu institucije od reputacijskog preusmjeravanja štete prema trećem licu.

22. Kod akutnih zdravstvenih, bezbjednosnih, ekoloških i infrastrukturnih rizika procijeni pravovremenost i proporcionalnost odgovora.

23. Razlikuj četiri vrste transparentnosti:

* dokumentarnu;
* podatkovnu;
* uzročnu;
* transparentnost odgovornosti.

24. Razlikuj institucionalni status izvora. Medijski izvještaj, stručni nalaz, interna komisija, naredba o istrazi, optužnica i pravosnažna presuda nemaju jednaku dokaznu težinu.

25. Naredba o istrazi potvrđuje postojanje zakonskog osnova za istragu, ali ne potvrđuje krivicu.

26. Optužnica potvrđuje postojanje formalne optužbe, ali nije presuda.

27. Nalaz radnog tijela razlikuj od formalno usvojene odluke nadležnog organa.

28. Naknadnu promjenu verzije analiziraj zajedno sa kvalitetom javne korekcije.

29. Ispravka nije potpuna ako:

* ne navodi šta je bilo pogrešno;
* ne objašnjava zašto je došlo do greške;
* nije objavljena približno jednako vidljivo;
* ne ispravlja reputacijsku štetu prema trećem licu.

30. Svaki procentualni rezultat mora imati procjenu kvaliteta dokazne osnove.

31. Visok procenat pokazatelja ne predstavlja automatski dokaz namjere.

32. U završnom izvještaju obavezno razdvoji:

* šta je pouzdano utvrđeno;
* šta dostupni podaci snažno sugerišu;
* šta nije moguće dokazati.

33. Analizu napiši tako da drugi korisnik može ponoviti postupak.

34. Isti citat ili postupak može imati više komunikacijskih posljedica, ali ne predstavlja više nezavisnih dokaza.

35. Ne povećavaj više pokazatelja samo ponavljanjem istog nalaza drugim riječima.

36. Potencijalna šteta institucionalne komunikacije nije isto što i dokazano nastala šteta.

37. Procenti ne predstavljaju naučno ili statističko mjerenje, dokaz namjere ili vjerovatnoću krivice.

---

# 5. METODOLOGIJA ANALIZE

## 5.1. Neutralna rekonstrukcija

U najviše pet rečenica objasni:

* šta se dogodilo;
* ko je postupao;
* šta institucija opisuje;
* šta tvrdi da je postigla ili utvrdila;
* da li je sadržaj objavljen poslije kritike, incidenta, nadzora ili političkog događaja.

Ukloni:

* promotivne pridjeve;
* političke parole;
* odbrambeni jezik;
* dramatizaciju;
* samohvalu;
* insinuacije.

Ako sadržaj ne opisuje konkretan rezultat nego aktivnost, proceduru ili plan, jasno to navedi.

## 5.2. Komunikacijski povod

Utvrdi zbog čega je sadržaj objavljen.

Mogući povodi:

* redovno informisanje;
* najava projekta;
* objava završenog rezultata;
* promocija institucije;
* promocija funkcionera;
* odgovor na kritiku;
* odgovor na incident;
* reakcija na inspekcijski, revizorski ili stručni nalaz;
* opravdavanje troška ili odluke;
* predizborna ili politička promocija;
* upravljanje reputacijskom krizom;
* ublažavanje moguće nezakonitosti;
* smirivanje javnosti;
* korekcija ranije verzije;
* zaštita institucionalnog autoriteta;
* preusmjeravanje pažnje.

Razlikuj potvrđeni povod od zaključka izvedenog iz konteksta.

## 5.3. Hronologija institucionalne priče

Ako postoji više objava, izjava ili dokumenata, prikaži razvoj verzije:

| Datum | Tvrdnja institucije | Novi dokaz ili događaj | Promjena verzije | Objašnjenje promjene |
| ----- | ------------------- | ---------------------- | ---------------- | -------------------- |

Posebno označi:

* prvobitno kategoričko negiranje;
* naknadno djelimično priznanje;
* promjenu terminologije;
* prelazak sa negiranja na istragu;
* povlačenje ili ublažavanje tvrdnje;
* brisanje ili izmjenu objave;
* kasniji pravni ili stručni okvir koji se razlikuje od početnog;
* izostanak objašnjenja zašto je prethodna tvrdnja bila pogrešna ili nepotpuna.

Promjena verzije nije automatski dokaz zataškavanja. Može biti rezultat novih dokaza. Problem postoji kada se ranija kategorička tvrdnja mijenja bez:

* objašnjenja;
* javne korekcije;
* odgovornosti;
* dokaznog osnova.

## 5.4. Mapa tvrdnji, statusa i dokaza

Za svaku važnu tvrdnju odredi vrstu i status.

Koristi kategorije:

* početna informacija;
* nepotvrđeni navod;
* radna hipoteza;
* preliminarni nalaz;
* stručna procjena;
* nacrt;
* prijedlog;
* plan;
* odluka;
* ugovor;
* pokrenuta aktivnost;
* aktivnost u toku;
* završen administrativni postupak;
* završen fizički ili tehnički rezultat;
* rezultat stavljen u funkciju;
* nezavisno potvrđen rezultat;
* pravosnažno ili konačno utvrđena činjenica;
* promotivna tvrdnja;
* pravna tvrdnja;
* tehnička tvrdnja;
* zdravstvena ili bezbjednosna tvrdnja;
* tvrdnja o odsustvu štete;
* kategoričko negiranje;
* proceduralno obećanje.

Prikaži:

| Tvrdnja | Vrsta tvrdnje | Status u postupku | Navedeni dokaz | Kako je predstavljena javnosti | Potrebna provjera |
| ------- | ------------- | ----------------- | -------------- | ------------------------------ | ----------------- |

## 5.5. Test dokazivosti

Za svaku važnu tvrdnju provjeri da li postoje:

* naziv dokumenta;
* broj i datum;
* potpisnik;
* metodologija;
* apsolutni podaci;
* period mjerenja;
* početno stanje;
* ciljna vrijednost;
* konačni rezultat;
* izvor finansiranja;
* ukupni trošak;
* podaci o izvođaču;
* nezavisna potvrda;
* način pristupa dokumentu;
* lanac čuvanja dokaza, ako je relevantan;
* identitet organa ili lica koje je odobrilo zaključak.

Ocijeni tvrdnju kao:

* neposredno provjerljiva;
* djelimično provjerljiva;
* provjerljiva dodatnim zahtjevom;
* trenutno neprovjerljiva;
* vrijednosna ili promotivna.

## 5.6. Test „aktivnost nije rezultat“

Provjeri da li se kao uspjeh predstavljaju:

* sastanak;
* radna grupa;
* memorandum;
* obilazak;
* konferencija;
* najava projekta;
* pokrenuta procedura;
* izdvojena sredstva;
* podnesena inicijativa;
* usvojena strategija;
* potpisan sporazum;
* pokrenuta istraga;
* najavljena kontrola;
* monitoring;
* izrada mape, registra ili studije;
* dokument upućen drugom organu;
* dobijena saglasnost bez realizacije.

Za svaki primjer odgovori:

1. Koji konkretan rezultat je nastao?
2. Ko je imao korist?
3. Da li je rezultat mjerljiv?
4. Kada se može provjeriti?
5. Da li se slavi proces umjesto učinka?
6. Da li je završena samo administrativna faza?
7. Da li se institucionalna aktivnost predstavlja kao poboljšanje stvarnog stanja?

## 5.7. Test: preliminarno predstavljeno kao konačno

Provjeri da li je niži stepen sigurnosti predstavljen kao viši.

Posebno traži:

* hipotezu predstavljenu kao činjenicu;
* preliminarni nalaz predstavljen kao konačnu stručnu ocjenu;
* nacrt predstavljen kao usvojenu mjeru;
* plan predstavljen kao sprovedenu politiku;
* izdvojena sredstva predstavljena kao realizovan rezultat;
* ugovor predstavljen kao završenu infrastrukturu;
* monitoring predstavljen kao rješavanje problema;
* istragu predstavljenu kao utvrđenu odgovornost;
* internu provjeru predstavljenu kao nezavisnu potvrdu;
* sadašnju formalnu usklađenost predstavljenu kao dokaz ranije zakonitosti.

Prikaži:

| Institucionalna formulacija | Stvarni status | Stepen sigurnosti koji se sugeriše | Ocjena |
| --------------------------- | -------------- | ---------------------------------- | ------ |

Ocjena:

* korektno predstavljeno;
* blago prenaglašeno;
* značajno prenaglašeno;
* preliminarno predstavljeno kao konačno;
* nije moguće procijeniti.

## 5.8. Test prenaglašavanja učinka

Provjeri da li se:

* mali projekat predstavlja kao istorijski;
* redovna zakonska obaveza predstavlja kao posebno dostignuće;
* budžetski novac predstavlja kao lična pomoć funkcionera;
* početak projekta predstavlja kao završetak;
* najava predstavlja kao realizacija;
* odobrena sredstva predstavljaju kao ostvarena korist;
* kratkoročni efekat predstavlja kao trajno rješenje;
* pojedinačni slučaj predstavlja kao sistemska promjena;
* relativna promjena predstavlja bez apsolutne vrijednosti;
* rezultat pripisuje jednom funkcioneru iako ga je ostvarila institucija.

Za svaku formulaciju napiši neutralniju verziju.

## 5.9. Prisvajanje institucionalnog rada

Provjeri:

* učestalo navođenje imena ili fotografije funkcionera;
* formulacije poput „ja sam obezbijedio“ ili „mi smo dali“;
* predstavljanje budžetskog novca kao poklona;
* izostavljanje stručnih službi i zaposlenih;
* pripisivanje dugoročnog projekta trenutnom rukovodstvu;
* predstavljanje zakonske obaveze kao političke dobre volje;
* korištenje institucionalnih kanala za promociju lidera ili stranke;
* personalizaciju rezultata koji pripada instituciji.

Razlikuj opravdano informisanje o odgovornom licu od političke personalizacije.

## 5.10. Analiza brojki i statističko „čišćenje“ problema

Provjeri:

* da li postoje apsolutne vrijednosti;
* prema kojoj osnovi je procenat izračunat;
* početni i završni period;
* da li se porede iste kategorije;
* da li su podaci nominalni ili realni;
* da li je uračunata inflacija;
* da li se planirani iznos prikazuje kao realizovan;
* da li su ugovorena i isplaćena sredstva pomiješana;
* da li prosjek skriva ekstremne slučajeve;
* da li je odabran povoljan period;
* da li nedostaje broj korisnika;
* da li „ispod limita“ prikriva stvarnu vrijednost.

Posebno provjeri korištenje:

* broja prijava umjesto broja događaja;
* broja završenih predmeta bez ishoda;
* broja kontrola umjesto broja nepravilnosti;
* godišnjeg prosjeka koji skriva kritične periode;
* procenta uspješnosti bez broja neriješenih predmeta;
* planiranih umjesto stvarno isplaćenih sredstava;
* broja mjerenja umjesto broja prekoračenja;
* broja intervencija umjesto broja kvarova ili štetnih događaja.

Prikaži:

| Objavljeni podatak | Šta znamo | Šta ne znamo | Šta treba zatražiti |
| ------------------ | --------- | ------------ | ------------------- |

## 5.11. Test akutnosti i proporcionalnosti odgovora

Primijeni kada se saopštenje odnosi na:

* zdravstveni rizik;
* zagađenje;
* nasilje;
* požar;
* poplavu;
* kvar infrastrukture;
* nestanak ili smrt;
* bezbjednosni incident;
* urušavanje objekta;
* curenje podataka;
* drugu neposrednu opasnost.

Utvrdi:

1. Da li je problem akutan, hroničan ili budući?
2. Kada je institucija saznala za problem?
3. Kada je obavijestila javnost?
4. Da li postoji neposredan rizik?
5. Da li su ugrožene grupe identifikovane?
6. Da li se nude trenutne mjere ili samo dugoročni planovi?
7. Da li su upozorenja razumljiva?
8. Da li su mjere proporcionalne ozbiljnosti?
9. Da li je navedeno šta građani treba da urade odmah?
10. Da li se hitan događaj pretvara u administrativnu raspravu?
11. Da li institucija objašnjava šta može uraditi bez čekanja drugih organa?
12. Da li postoje pragovi za aktiviranje mjera?

Posebno prepoznaj obrazac:

> Akutni problem + dugoročni plan bez trenutne mjere = komunikacijsko umanjivanje hitnosti.

Ocijeni odgovor kao:

* pravovremen i proporcionalan;
* pravovremen, ali nedovoljno konkretan;
* djelimično zakašnjel;
* neproporcionalan ozbiljnosti rizika;
* administrativni odgovor na akutan problem;
* nije moguće procijeniti.

## 5.12. Četiri vrste transparentnosti

### A. Dokumentarna transparentnost

Provjeri:

* da li su objavljeni izvorni dokumenti;
* da li su objavljeni puni izvještaji;
* da li dokument ima broj, datum i potpisnika;
* da li je objavljena verzija koja je važila u relevantnom periodu;
* da li su dostupni aneksi i izmjene;
* da li postoji evidencija naknadnih izmjena;
* da li građanin može preuzeti dokument;
* da li se institucija poziva na dokument koji nije dostupan.

### B. Podatkovna transparentnost

Provjeri:

* apsolutne vrijednosti;
* period;
* metodologiju;
* jedinice mjere;
* početnu i ciljnu vrijednost;
* nepovoljne podatke;
* ekstremne vrijednosti;
* mogućnost ponovnog izračuna;
* dostupnost sirovih podataka.

### C. Uzročna transparentnost

Provjeri:

* kako je institucija došla do zaključka;
* da li su prikazane alternativne hipoteze;
* da li su navedene pretpostavke;
* da li su označena ograničenja;
* da li postoji dokazni lanac;
* da li se korelacija predstavlja kao uzročnost;
* da li su razmotreni svi relevantni izvori problema;
* zašto su neki uzroci isključeni.

### D. Transparentnost odgovornosti

Provjeri:

* ko je donio odluku;
* ko je postupao;
* ko je kontrolisao postupanje;
* ko je propustio da reaguje;
* ko sprovodi korektivnu mjeru;
* ko prati izvršenje;
* ko izvještava javnost;
* postoji li rok;
* postoji li pravo žalbe;
* da li je odgovornost raspršena;
* da li pasivni jezik skriva odgovorno lice.

Prikaži:

| Vrsta transparentnosti       | Rezultat | Najveći nedostatak | Dokazna osnova           |
| ---------------------------- | -------: | ------------------ | ------------------------ |
| Dokumentarna                 |       X% | ...                | niska / srednja / visoka |
| Podatkovna                   |       X% | ...                | niska / srednja / visoka |
| Uzročna                      |       X% | ...                | niska / srednja / visoka |
| Transparentnost odgovornosti |       X% | ...                | niska / srednja / visoka |

## 5.13. Test zakonitosti i javnog interesa

Odgovori:

1. Da li institucija tvrdi da je postupanje zakonito?
2. Koji propis navodi?
3. Da li je zakonitost nezavisno potvrđena?
4. Da li formalno zakonito postupanje štiti javni interes?
5. Postoje li efikasnije ili transparentnije alternative?
6. Da li se dozvoljeno poistovjećuje sa poželjnim?
7. Da li se zakonski minimum predstavlja kao optimalan standard?
8. Da li se zakonitost jedne radnje koristi kao opravdanje za sve ostale?
9. Da li naknadni akt utiče na raniji period?
10. Da li se formalna procedura koristi kao zamjena za utvrđivanje stvarnog stanja?

## 5.14. Događaj, šteta i odgovornost

Odgovori:

1. Da li je događaj priznat?
2. Da li je šteta ili posljedica priznata?
3. Da li je odgovorno lice ili organizaciona jedinica imenovana?
4. Da li je institucionalna greška priznata?
5. Da li je objašnjen uzrok?
6. Da li su korektivne mjere konkretne?
7. Da li su određeni rok i nosilac?
8. Da li će rezultat biti objavljen?
9. Da li je priznato da je ranija informacija bila pogrešna ili nepotpuna?
10. Da li postoji odgovornost za javno iznošenje takve informacije?

## 5.15. Umanjivanje propusta ili moguće nezakonitosti

Provjeri korištenje:

* pasivnih formulacija;
* eufemizama;
* tehničkog jezika;
* predstavljanja sistemskog problema kao pojedinačnog incidenta;
* pozivanja na proceduru umjesto odgovora;
* isticanja ranijih uspjeha;
* napada na kritičare;
* odsustva namjere umjesto posljedica;
* tvrdnje da zakon nije prekršen bez objavljenih akata;
* poređenja sa težim slučajem;
* prebacivanja odgovornosti na izvođača, građane, vrijeme ili prethodnu upravu.

Prikaži:

| Originalna formulacija | Šta konkretno znači | Koja odgovornost ostaje nejasna |
| ---------------------- | ------------------- | ------------------------------- |

## 5.16. Odgovor na pitanje koje nije postavljeno

Provjeri da li sadržaj:

* odgovara na lakšu verziju kritike;
* negira tvrdnju koja nije iznesena;
* ističe sporednu činjenicu;
* nudi opšte podatke umjesto konkretnog odgovora;
* mijenja temu sa zakonitosti na motive kritičara;
* mijenja temu sa posljedice na namjeru;
* mijenja temu sa štete na ranije zasluge;
* govori o ponašanju građana umjesto postupanju institucije.

Prikaži:

* stvarno pitanje;
* odgovor institucije;
* dio pitanja koji je ostao bez odgovora.

## 5.17. Test reputacijskog preusmjeravanja

Provjeri da li institucija štiti vlastiti ugled tako što reputacijsku štetu prenosi na:

* građanina;
* žrtvu;
* kritičara;
* zaposlenog;
* korisnika usluge;
* drugu slabiju stranu.

Traži:

* kriminalizaciju prije završene istrage;
* javno označavanje pojedinca prije konačne odluke;
* objavljivanje nepotrebnih privatnih ili ponižavajućih detalja;
* korištenje ponašanja žrtve kao zamjene za institucionalnu odgovornost;
* predstavljanje kritičara kao politički ili lično motivisanog;
* pripisivanje građanima odgovornosti bez analize uzroka;
* neravnopravan pristup dokazima i medijima;
* izostanak ispravke nakon što se tvrdnja pokaže pogrešnom.

Odgovori:

1. Koju reputacijsku prijetnju institucija pokušava ukloniti sa sebe?
2. Na koga se šteta preusmjerava?
3. Koje informacije su bile nužne za javni interes?
4. Koje informacije su prvenstveno proizvodile negativnu sliku?
5. Da li je trećem licu omogućeno da odgovori?
6. Da li je kasnije objavljena ispravka?

Prikaži:

| Formulacija | Ciljana osoba ili grupa | Javni interes | Moguća reputacijska šteta | Dokazna osnova |
| ----------- | ----------------------- | ------------- | ------------------------- | -------------- |

## 5.18. Test nezavisnosti provjere

Ako se institucija poziva na istragu, kontrolu, komisiju, mjerenje ili stručni nalaz, provjeri:

* ko provjerava navode;
* da li je organizaciono odvojen od subjekta kontrole;
* ko ga imenuje;
* ko ga finansira;
* kome odgovara;
* da li je metodologija javna;
* da li su dokazi dostupni;
* da li će nalaz biti objavljen;
* postoji li žalba;
* postoji li spoljni nadzor;
* postoji li sukob interesa;
* da li institucija kontroliše dokaze koje sama tumači.

Razlikuj:

* internu provjeru;
* nadzor nadređenog organa;
* regulatornu kontrolu;
* nezavisnu stručnu provjeru;
* parlamentarni nadzor;
* sudsku ili tužilačku istragu.

## 5.19. Odnos institucije prema dokazima

Razdvoji četiri nivoa.

### A. Redovna institucionalna kontrola

Neutralna činjenica kada institucija zakonito prikuplja i čuva dokaze u okviru svojih nadležnosti.

### B. Ograničena nezavisna provjera

Postoji kada:

* institucija iznosi kategoričke zaključke;
* ključni dokaz nije dostupan;
* metodologija nije objavljena;
* dokazni lanac nije provjerljiv;
* ne postoji spoljni nadzor.

Ovo predstavlja transparentnosni rizik, ne automatski zataškavanje.

### C. Neobrazloženo uskraćivanje

Postoji kada:

* dokument nesporno postoji;
* pristup je odbijen bez jasnog osnova;
* objavljen je samo selektivni dio;
* anonimizacija je šira nego što je potrebno;
* različitim tražiocima se daju protivrječni odgovori;
* dokument se ne objavljuje ni nakon završetka postupka bez jasnog razloga.

### D. Dokazano prikrivanje, izmjena ili uništavanje

Koristi samo kada pouzdani nalazi potvrđuju:

* izmjenu evidencije;
* brisanje snimaka suprotno pravilima;
* uništavanje dokumenta;
* fabrikovanje dokaza;
* svjesno skrivanje od nadležnog organa;
* lažnu tvrdnju o postojanju ili nepostojanju dokaza.

Prikaži:

| Odnos institucije prema dokazu       | Status                         | Dokazna osnova | Rizik                   |
| ------------------------------------ | ------------------------------ | -------------- | ----------------------- |
| Redovna kontrola                     | potvrđena / nije potvrđena     | ...            | neutralan               |
| Nezavisna provjera ograničena        | da / djelimično / ne           | ...            | nizak / srednji / visok |
| Neobrazloženo uskraćivanje           | da / mogući indikatori / ne    | ...            | srednji / visok         |
| Prikrivanje, izmjena ili uništavanje | dokazano / navod / nema dokaza | ...            | težak / N/P             |

## 5.20. Nedostatak podataka ili uskraćivanje podataka

Utvrdi da li:

* podatak još nije izrađen;
* institucija tvrdi da podatak ne postoji;
* podatak postoji, ali nije objavljen;
* dostavljen je samo drugom organu;
* pristup je odbijen;
* dostavljen je djelimično;
* anonimizacija je šira nego što je potrebno;
* objavljen je samo sažetak;
* dokument je proglašen internim ili povjerljivim;
* odgovor je odložen do gubitka javnog interesa;
* institucija tvrdi da nije nadležna, iako koristi zaključke iz tog podatka.

Ne izjednačavaj nedostatak podatka sa aktivnim prikrivanjem.

## 5.21. Naknadna legalizacija i proceduralno „peglanje“

Provjeri:

* kada je aktivnost počela;
* kada je izdata dozvola, saglasnost, ugovor ili drugi akt;
* kakav je bio status prije izdavanja;
* da li dokument djeluje samo za budući period;
* da li se kasniji akt predstavlja kao dokaz ranije zakonitosti;
* da li je postupak pokrenut nakon prijave ili nadzora;
* da li su naknadno mijenjani projekti, zapisnici ili obrazloženja;
* da li je prethodni period izostavljen;
* da li je kasniji akt predstavljen kao retroaktivno opravdanje.

Razdvoji:

* trenutno formalno stanje;
* zakonitost ranijeg postupanja;
* moguće retroaktivno dejstvo;
* odgovornost za prethodni period.

## 5.22. Proceduralno odlaganje

Provjeri da li se odgovornost odlaže kroz:

* komisiju bez roka;
* istragu bez završnog datuma;
* čekanje mišljenja drugog organa;
* ponavljanje dopuna;
* prebacivanje predmeta;
* čekanje odluke koja nije potrebna za objavu osnovnih činjenica;
* najavu mjera bez nosioca;
* privremeno rješenje bez završetka;
* pozivanje na postupak kako se ne bi odgovorilo na činjenično pitanje;
* čekanje saglasnosti bez objašnjenja šta se može uraditi odmah.

## 5.23. Test naknadne javne korekcije

Primijeni kada institucija:

* promijeni verziju;
* povuče tvrdnju;
* objavi nove podatke;
* pokrene postupak suprotan ranijem zaključku;
* izbriše ili izmijeni objavu;
* bude demantovana službenim ili stručnim nalazom.

Provjeri:

1. Da li je institucija priznala da je ranija informacija bila pogrešna, nepotpuna ili preuranjena?
2. Da li je navela koja tvrdnja više ne važi?
3. Da li je objasnila nove dokaze?
4. Da li je objasnila kako je greška nastala?
5. Da li je imenovana odgovorna služba?
6. Da li je korekcija objavljena na istom kanalu?
7. Da li je bila približno jednako vidljiva?
8. Da li je prvobitna objava označena kao ispravljena?
9. Da li su mediji obaviješteni?
10. Da li je treće lice reputacijski rehabilitovano?
11. Da li su objavljeni dokumenti?
12. Da li je promijenjena interna procedura?

Posebno označi obrazac:

> Glasna tvrdnja + tiha korekcija = nepotpuno preuzimanje komunikacijske odgovornosti.

Klasifikuj korekciju kao:

* potpuna korekcija;
* djelimična korekcija;
* tiha promjena verzije;
* reputacijska korekcija bez činjenične korekcije;
* proceduralna korekcija;
* nema korekcije.

Prikaži:

| Element korekcije          | Ocjena                           | Dokaz |
| -------------------------- | -------------------------------- | ----- |
| Priznanje greške           | da / djelimično / ne             | ...   |
| Povlačenje tvrdnje         | da / djelimično / ne             | ...   |
| Objašnjenje novih dokaza   | da / djelimično / ne             | ...   |
| Jednaka vidljivost         | da / djelimično / ne             | ...   |
| Obavještavanje medija      | da / nepoznato / ne              | ...   |
| Rehabilitacija trećeg lica | da / djelimično / N/P / ne       | ...   |
| Promjena procedure         | da / najavljena / nepoznato / ne | ...   |

## 5.24. Institucionalni status korištenih izvora

Za svaki važan izvor utvrdi:

* ko ga je donio;
* u kojem postupku;
* da li je konačan;
* da li je formalno usvojen;
* šta neposredno dokazuje;
* šta ne dokazuje.

Prikaži:

| Izvor | Institucionalni status | Šta potvrđuje | Šta ne potvrđuje | Dokazna težina |
| ----- | ---------------------- | ------------- | ---------------- | -------------- |

Orijentaciona hijerarhija:

### Medijski izvještaj

Potvrđuje da je određena izjava objavljena ili da je događaj medijski zabilježen.

Ne potvrđuje automatski istinitost svih prenesenih navoda.

**Dokazna težina:** ograničena do srednja.

### Izjava građanina, svjedoka ili oštećenog

Potvrđuje postojanje navoda i iskustvo osobe.

Ne potvrđuje automatski potpunu hronologiju ili odgovornost.

**Dokazna težina:** zavisi od neposrednosti i dodatnih dokaza.

### Stručni nalaz ili mišljenje

Potvrđuje stručnu procjenu u okviru određene metodologije.

Provjeri nezavisnost, metodologiju i dostupnost sirovih podataka.

**Dokazna težina:** srednja do visoka.

### Interna komisija ili unutrašnja kontrola

Potvrđuje da je institucija provela internu provjeru i šta je sama utvrdila.

Ne potvrđuje automatski nezavisnost.

**Dokazna težina:** srednja.

### Anketni odbor ili radno tijelo

Potvrđuje nalaze tog tijela.

Provjeri da li su zaključci formalno usvojeni.

**Dokazna težina:** srednja; viša ako je nalaz formalno usvojen.

### Revizorski, inspekcijski ili regulatorni nalaz

Potvrđuje službeno utvrđene nepravilnosti u okviru nadležnosti organa.

**Dokazna težina:** visoka u okviru nadležnosti.

### Naredba o istrazi

Potvrđuje postojanje zakonskog osnova za istragu.

Ne potvrđuje krivicu.

**Dokazna težina:** visoka za postojanje istrage, ne za konačnu odgovornost.

### Optužnica

Potvrđuje postojanje formalne tužilačke optužbe.

Ne potvrđuje krivicu.

**Dokazna težina:** visoka za postojanje optužbe.

### Prvostepena presuda

Potvrđuje šta je sud utvrdio u prvom stepenu.

Može biti izmijenjena ili ukinuta.

**Dokazna težina:** visoka.

### Pravosnažna presuda

Potvrđuje konačno sudsko utvrđenje u okviru konkretnog postupka.

**Dokazna težina:** veoma visoka.

Naknadni izvor koristi samo u granicama onoga što zaista dokazuje.

Ne piši:

> Kasnija istraga dokazala je da je prvo saopštenje bilo lažno.

Umjesto toga napiši:

> Kasnija istraga pokazuje da početna verzija nije bila konačna i da su postojale okolnosti koje su zahtijevale dalju provjeru.

---

# 6. PRAVILO PROTIV DVOSTRUKOG BODOVANJA

Jedan citat, podatak, izostavljanje ili komunikacijski postupak može biti relevantan za više pokazatelja, ali se ne smije nekritički koristiti za istovremeno povećavanje više rezultata.

Za svaki nalaz koji utiče na više pokazatelja objasni:

* koji je primarni komunikacijski postupak;
* koje različite posljedice proizvodi;
* zašto je relevantan za svaki pojedinačni pokazatelj;
* da li je njegov uticaj već obuhvaćen drugim pokazateljem.

## 6.1. Primarni i sekundarni efekat

Za važne nalaze odredi:

* **primarni efekat** — neposredna funkcija formulacije;
* **sekundarni efekat** — dodatna komunikacijska posljedica.

Primjer:

> „Postupak je u toku i institucija neće komentarisati pojedinačne navode.“

Mogući primarni efekat:

* proceduralno odlaganje.

Mogući sekundarni efekat:

* ograničena transparentnost.

Ne mora automatski značiti:

* prikrivanje dokaza;
* prebacivanje odgovornosti;
* reputacijsko preusmjeravanje.

## 6.2. Evidencija korištenja nalaza

Kod proširene analize prikaži najvažnije nalaze:

| Nalaz ili citat | Primarni pokazatelj | Sekundarni pokazatelj | Različita posljedica | Rizik dvostrukog bodovanja |
| --------------- | ------------------- | --------------------- | -------------------- | -------------------------- |

Rizik označi kao:

* nema;
* nizak;
* srednji;
* visok.

Ako je rizik visok, koristi nalaz samo u pokazatelju koji najbolje opisuje njegov glavni efekat.

## 6.3. Pravilo ukupne procjene

Konačni nivo institucionalnog prikrivanja ne izvodi iz prostog prosjeka svih procenata.

Posebno uzmi u obzir:

* broj nezavisnih nalaza;
* broj nalaza koji se zasnivaju na istom citatu;
* težinu indikatora;
* kvalitet dokazne osnove;
* posljedice;
* postojanje alternativnog objašnjenja.

Više visokih procenata zasnovanih na istom postupku ne predstavlja više nezavisnih dokaza zataškavanja.

---

# 7. POTENCIJALNA ŠTETA INSTITUCIONALNE KOMUNIKACIJE

Pored PR rizika i rizika institucionalnog zataškavanja, procijeni moguću štetu koju je komunikacija proizvela ili mogla proizvesti.

Ova procjena ne utvrđuje pravnu odgovornost niti dokazuje da se šteta stvarno ostvarila.

Procijeni:

* vjerovatnoću štete;
* mogući obim;
* trajanje;
* broj pogođenih osoba;
* mogućnost ispravke;
* osjetljivost pogođene grupe.

## 7.1. Vrste potencijalne štete

### A. Zdravstvena šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* umanjiti ozbiljnost zdravstvenog rizika;
* odložiti upozorenje;
* dati nejasno ili pogrešno uputstvo;
* obeshrabriti traženje medicinske pomoći;
* prikriti izloženost štetnoj materiji;
* ostaviti rizične grupe bez zaštitnih preporuka.

### B. Bezbjednosna šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* izložiti građane neposrednoj opasnosti;
* proizvesti lažan osjećaj sigurnosti;
* izazvati paniku;
* prikriti kvar ili rizik;
* onemogućiti pravovremenu evakuaciju ili zaštitu;
* kompromitovati aktivnu istragu ili operaciju.

### C. Pravna šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* narušiti pretpostavku nevinosti;
* javno označiti osobu prije konačne odluke;
* uticati na svjedoke;
* otežati ostvarivanje prava;
* prikriti rok ili pravni lijek;
* proizvesti pogrešnu predstavu o zakonitosti;
* obeshrabriti prijavu ili žalbu.

### D. Reputacijska šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* kriminalizovati ili diskreditovati treće lice;
* trajno narušiti ugled;
* prenijeti institucionalni problem na građanina;
* proizvesti stigmatizaciju;
* ostati dostupna bez naknadne korekcije;
* uticati na porodicu, zaposlenje ili društveni položaj osobe.

### E. Finansijska i imovinska šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* prikriti stvarni trošak;
* navesti građane ili investitore na pogrešnu odluku;
* umanjiti vrijednost imovine;
* prikriti dug ili obavezu;
* opravdati neracionalan trošak;
* spriječiti pravovremenu zaštitu javnih sredstava.

### F. Demokratska i institucionalna šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* smanjiti povjerenje u institucije;
* otežati javni nadzor;
* normalizovati netransparentnost;
* diskreditovati građanski aktivizam;
* politizovati stručnu instituciju;
* obeshrabriti učešće građana;
* zamijeniti institucionalnu odgovornost lojalnošću funkcioneru.

### G. Informaciona šteta

Provjeri da li komunikacija može:

* proizvesti trajno pogrešnu javnu sliku;
* omogućiti širenje netačne verzije kroz medije;
* prikriti stepen neizvjesnosti;
* otežati kasniju korekciju;
* učiniti da se preliminarna informacija pamti kao konačna činjenica.

## 7.2. Procjena potencijalne štete

Za svaku primjenjivu vrstu koristi:

* nema značajne štete;
* niska;
* srednja;
* visoka;
* veoma visoka;
* nije moguće procijeniti.

Prikaži:

| Vrsta potencijalne štete | Procjena | Pogođena grupa | Mehanizam nastanka | Mogućnost ispravke | Dokazna osnova |
| ------------------------ | -------- | -------------- | ------------------ | ------------------ | -------------- |

## 7.3. Ukupna procjena štetnosti

Na kraju navedi:

* dominantnu vrstu moguće štete;
* najugroženiju grupu;
* da li je šteta kratkoročna ili dugoročna;
* da li je reverzibilna;
* da li je institucija preduzela mjere radi njenog smanjenja.

Ukupnu štetnost označi kao:

* nisku;
* srednju;
* visoku;
* veoma visoku.

Ne izračunavaj ukupan procenat štetnosti osim ako postoji jasno definisana i dosljedno primijenjena kontrolna lista.

---

# 8. TEST INDIKATORA INSTITUCIONALNOG ZATAŠKAVANJA

## 8.1. Prepoznavanje obrazaca

Provjeri da li postoje:

1. kategoričko negiranje prije završene provjere;
2. naknadna promjena verzije bez objašnjenja;
3. priznanje događaja, ali ne i štete ili odgovornosti;
4. zamjena centralnog pitanja sporednim;
5. pasivni jezik koji skriva odgovorno lice;
6. interna provjera bez roka i objavljivanja nalaza;
7. ograničena nezavisna provjera;
8. neobrazloženo uskraćivanje dokaza;
9. selektivno objavljivanje samo povoljnih podataka;
10. napad na kritičara umjesto odgovora;
11. proceduralno odlaganje;
12. naknadna legalizacija ranije sporne aktivnosti;
13. prebacivanje odgovornosti;
14. predstavljanje formalne usklađenosti kao dokaza da štete nije bilo;
15. umanjivanje sistemskog problema kao pojedinačnog incidenta;
16. obećanje istrage bez roka i javnog izvještaja;
17. brisanje ili izmjena objave bez evidencije;
18. objavljivanje sažetka umjesto izvornog dokumenta;
19. korištenje povjerljivosti šire nego što je potrebno;
20. preusmjeravanje pažnje na motive kritičara;
21. korištenje ranijih uspjeha kao reputacijskog štita;
22. statističko smanjivanje problema;
23. razdvajanje pojedinačnih radnji radi skrivanja sistemskog obrasca;
24. precizni odgovori na sporedne detalje uz izbjegavanje centralnog dokaza;
25. korištenje kasnijeg akta radi prikrivanja ranijeg statusa;
26. kriminalizacija ili diskreditacija trećeg lica prije završene provjere;
27. administrativni odgovor na akutan problem;
28. izostanak javne korekcije;
29. tiha promjena verzije;
30. predstavljanje radne hipoteze kao konačne činjenice;
31. odbijanje reputacijske rehabilitacije nakon povlačenja tvrdnje;
32. dokazano prikrivanje, izmjena ili uništavanje dokaza.

## 8.2. Težinsko rangiranje indikatora

### Lakši indikatori

* promotivni pridjevi;
* ceremonijalno predstavljanje aktivnosti;
* selektivni izbor povoljnih podataka;
* izostavljanje sporednog konteksta;
* samohvala;
* personalizacija rezultata;
* opšte reputacijske formulacije;
* blago prenaglašavanje učinka.

Lakši indikatori sami po sebi uglavnom nisu dovoljni za zaključak o zataškavanju.

### Srednje ozbiljni indikatori

* odgovor na pogrešno pitanje;
* prebacivanje odgovornosti;
* izostavljanje mjerljivih rezultata;
* interna provjera bez roka;
* izostavljanje posljedica;
* tvrdnja bez javno dostupnog dokaznog osnova;
* ograničena nezavisna provjera;
* proceduralno odlaganje;
* formalna transparentnost bez dokumenata;
* preusmjeravanje pažnje na motive kritičara;
* administrativni odgovor na akutan problem;
* reputacijsko preusmjeravanje;
* plan ili hipoteza predstavljeni kao rezultat;
* tiha promjena verzije;
* neobrazloženo uskraćivanje važnog dokumenta.

### Teški indikatori

* kategoričko negiranje prije završene provjere;
* javno optuživanje osobe bez dovoljne dokazne osnove;
* kriminalizacija žrtve prije završene istrage;
* neobjašnjena promjena službene verzije;
* dokazano netačna službena informacija;
* svjesno uskraćivanje ključnog dokaza;
* izmjena, nestanak ili uništavanje evidencije;
* retroaktivna izmjena dokumentacije;
* koordinisana promjena iskaza;
* korištenje kasnijeg akta radi skrivanja ranije nezakonitosti;
* sprečavanje nezavisnog nadzora;
* neobjavljivanje nalaza koji je suprotan javnom saopštenju;
* odbijanje korekcije dokazano netačne i štetne tvrdnje;
* dokazano prikrivanje ili fabrikovanje dokaza.

Prikaži:

| Indikator | Težina | Dokaz | Kvalitet dokazne osnove | Alternativno objašnjenje |
| --------- | ------ | ----- | ----------------------- | ------------------------ |

## 8.3. Stepen institucionalnog prikrivanja

Nivo se ne određuje prostim sabiranjem bodova.

Uzmi u obzir:

* broj indikatora;
* težinu;
* kvalitet dokaza;
* posljedice;
* kontrolu institucije nad dokazima;
* mogućnost nezavisne provjere;
* ponašanje nakon novih dokaza;
* javnu korekciju;
* reputacijsku rehabilitaciju;
* proporcionalnost odgovora;
* rizik dvostrukog bodovanja.

### Nivo 0 — nema značajnih indikatora

Saopštenje može biti nepotpuno, ali nema obrazac umanjivanja, preusmjeravanja ili skrivanja odgovornosti.

### Nivo 1 — promotivna komunikacija

Dominiraju lakši indikatori. Nema ozbiljnog spornog događaja.

### Nivo 2 — selektivno informisanje

Institucija bira povoljne činjenice i izostavlja važan kontekst, ali nema značajne kontrole dokaza ili krize odgovornosti.

### Nivo 3 — institucionalno umanjivanje

Prisutan je niz srednje ozbiljnih indikatora:

* umanjivanje posljedica;
* zamjena rezultata aktivnostima;
* raspršivanje odgovornosti;
* administrativni odgovor na konkretan problem;
* izostavljanje mjerljivih podataka.

### Nivo 4 — odbrambeni krizni PR

Institucija prvenstveno štiti reputaciju tokom ozbiljnog događaja.

Mogu biti prisutni:

* prerano negiranje;
* napad na kritičare;
* reputacijsko preusmjeravanje;
* interna provjera bez roka;
* ograničena nezavisna provjera;
* tiha promjena verzije;
* proceduralna korekcija bez priznanja greške;
* neproporcionalan odgovor.

### Nivo 5 — ozbiljni indikatori institucionalnog zataškavanja

Postoji najmanje jedan teški indikator ili više povezanih srednje ozbiljnih indikatora, uz:

* neobrazloženo uskraćivanje ključnog dokaza;
* neobjašnjenu promjenu verzije;
* ozbiljnu reputacijsku štetu bez korekcije;
* skrivanje odgovornosti;
* izostanak javne ispravke;
* ograničavanje nezavisnog nadzora.

Ovaj nivo ne znači automatski dokaz svjesne i koordinisane namjere.

### Nivo 6 — dokumentovano zataškavanje

Koristi samo kada postoje neposredni i pouzdani dokazi:

* službeni ili sudski nalaz;
* dokumentovana naredba;
* dokazano lažno saopštenje;
* dokazano svjesno uskraćivanje;
* uništavanje ili mijenjanje dokaza;
* koordinisana institucionalna radnja prikrivanja.

Redovna institucionalna kontrola dokaza nikada sama po sebi nije dovoljna za nivo 5 ili 6.

---

# 9. BODOVANJE I OGRANIČENJE NUMERIČKIH REZULTATA

> **Napomena o bodovanju:** Procenti u ovoj analizi predstavljaju standardizovanu pomoćnu procjenu izvedenu iz kontrolne liste. Oni omogućavaju dosljednije poređenje različitih saopštenja, ali nisu statističko mjerenje, naučno validirani indeks, dokaz namjere niti zamjena za pravnu, revizorsku, medicinsku, forenzičku ili drugu stručnu procjenu.

Za pokazatelje koristi skalu 0–3 i N/P kada nisu primjenjivi.

Izračunaj:

**ostvareni bodovi / maksimalni mogući bodovi × 100**

Svaki rezultat prikaži uz:

* broj primjenjivih kriterijuma;
* kvalitet dokazne osnove: nizak, srednji ili visok;
* dostupnost izvora: potpuna, djelimična ili ograničena;
* vrstu zaključka:

  * neposredni nalaz;
  * jaka indicija;
  * oprezna procjena;
  * nije moguće ocijeniti.

## 9.1. Kada koristiti procente

Procenat koristi samo kada:

* postoji više relevantnih elemenata za pokazatelj;
* kriterijumi su jasno primjenjivi;
* dostupni izvori omogućavaju razumnu procjenu;
* može se objasniti na čemu se rezultat zasniva.

Primjer:

| Pokazatelj                 | Rezultat | Primjenjivi kriterijumi | Dokazna osnova | Dostupnost izvora | Vrsta zaključka  |
| -------------------------- | -------: | ----------------------: | -------------- | ----------------- | ---------------- |
| Zamjena centralnog pitanja |      83% |                  5 od 6 | visoka         | potpuna           | neposredni nalaz |

## 9.2. Kada ne koristiti procente

Koristi N/P kada:

* pokazatelj nije relevantan;
* postoji samo jedan slab indikator;
* izvor je nepotpun;
* analiza zavisi od nedostupnog dokumenta;
* nema dovoljno elemenata za razumno bodovanje;
* broj bi stvorio privid preciznosti.

U tom slučaju koristi opis:

* nema dovoljno podataka;
* nije primjenjivo;
* mogući indikator;
* nije moguće pouzdano ocijeniti.

## 9.3. Prednost opisne procjene

Za posebno osjetljive zaključke koristi opisnu procjenu umjesto procenta:

* moguća skrivena namjera;
* politički nalog;
* koordinacija;
* svjesno davanje neistine;
* fabrikovanje dokaza;
* krivična odgovornost;
* stvarna uzročna veza između saopštenja i štete.

Koristi:

* nema dokaza;
* postoje navodi;
* postoje slabi indikatori;
* postoje jake indicije;
* potvrđeno službenim nalazom;
* potvrđeno pravosnažnom odlukom.

## 9.4. Zabrana matematičkog izvođenja namjere

Ne izračunavaj:

* procenat namjere;
* procenat krivice;
* vjerovatnoću korupcije;
* vjerovatnoću krivičnog djela;
* procenat dokazano izvršenog zataškavanja.

Namjera i odgovornost procjenjuju se isključivo prema kvalitetu i statusu dokaza.

---

# 10. POKAZATELJI

## 10.1. Pozitivni pokazatelji

### A. Dokazivost saopštenja

Ocijeni:

* dostupnost dokumenata;
* preciznost izvora;
* apsolutne brojke;
* metodologiju;
* vremenski okvir;
* mogućnost nezavisne provjere;
* razlikovanje plana i rezultata;
* jasnoću odgovornosti.

### B. Nezavisnost provjere

Ocijeni:

* organizacionu nezavisnost;
* javnost metodologije;
* dostupnost dokaza;
* spoljni nadzor;
* pravo žalbe;
* objavljivanje nalaza;
* sukob interesa;
* jasno definisan rok.

### C. Zaštita javnog interesa

Ocijeni da li građanin može razumjeti:

* šta je odlučeno;
* koliko košta;
* ko je odgovoran;
* ko ima korist;
* koji rizici postoje;
* kako se rezultat provjerava;
* šta slijedi;
* kako se može tražiti dokumentacija ili pravna zaštita.

### D. Pravovremenost i proporcionalnost

Ocijeni:

* brzinu obavještavanja;
* jasnoću upozorenja;
* identifikovanje ugroženih grupa;
* konkretnost trenutnih mjera;
* proporcionalnost riziku;
* uputstva građanima;
* pragove aktiviranja mjera;
* rokove i odgovorna lica.

### E. Kvalitet naknadne javne korekcije

Ocijeni:

* priznanje greške;
* povlačenje tvrdnje;
* objašnjenje novih dokaza;
* vidljivost korekcije;
* označavanje ranije objave;
* obavještavanje medija;
* reputacijsku rehabilitaciju;
* promjenu interne procedure.

Koristi N/P ako nije bilo potrebe za korekcijom.

### F. Proporcionalnost komunikacije mogućoj šteti

Ocijeni:

* da li je stepen sigurnosti odgovarao dokazima;
* da li je ton odgovarao ozbiljnosti situacije;
* da li su zaštićene ugrožene grupe;
* da li je izbjegnuta nepotrebna reputacijska šteta;
* da li je jasno označena neizvjesnost;
* da li je korekcija bila proporcionalna prvobitnoj tvrdnji.

## 10.2. Pokazatelji PR rizika

### A. Promotivno prenaglašavanje

Ocijeni:

* pretjerivanje značaja;
* predstavljanje obaveze kao uspjeha;
* proces kao rezultat;
* personalizaciju;
* selektivne brojke;
* izostavljanje troškova;
* ceremonijalni fokus;
* tvrdnje o istorijskom značaju.

### B. Umanjivanje odgovornosti ili štete

Ocijeni:

* pasivni jezik;
* eufemizme;
* izostavljanje odgovornog lica;
* izostavljanje posljedica;
* pozivanje na proceduru bez činjenica;
* prebacivanje odgovornosti;
* relativizaciju;
* odgovor na sporedno pitanje.

### C. Jaz formalne transparentnosti

Ocijeni:

* tehnički jezik bez podataka;
* procente bez apsolutnih vrijednosti;
* neobjavljene izvještaje;
* neimenovane institucije;
* zaključke bez metodologije;
* podatke dostupne organima, ali ne javnosti;
* selektivno objavljivanje;
* nemogućnost provjere.

### D. Političko-promotivno usmjeravanje

Ocijeni:

* promociju funkcionera;
* prisvajanje institucionalnog rada;
* javni novac kao ličnu zaslugu;
* diskreditaciju kritičara;
* kampanjski okvir;
* korištenje institucionalnih kanala za političku vidljivost;
* poistovjećivanje lidera sa institucijom.

### E. Reputacijsko upravljanje

Ocijeni:

* odbranu ugleda umjesto odgovora;
* ranije uspjehe kao štit;
* napad na kritičare;
* umanjivanje incidenta;
* tvrdnju da je problem samo percepcija;
* obećanje bez roka;
* izvinjenje bez priznanja činjenica;
* predstavljanje institucije kao žrtve kampanje.

### F. Reputacijsko preusmjeravanje

Ocijeni:

* kriminalizaciju ili diskreditaciju trećeg lica;
* nepotrebne privatne detalje;
* prebacivanje odgovornosti na žrtvu ili korisnika;
* političku diskreditaciju kritičara;
* predstavljanje građana kao glavnog uzroka bez potpune analize;
* uskraćivanje prava na odgovor;
* izostanak javne ispravke;
* neravnopravan pristup dokazima i medijima.

## 10.3. Pokazatelji rizika zataškavanja

### A. Kontradikcije kroz vrijeme

Ocijeni:

* kategoričko negiranje;
* kasniju promjenu verzije;
* neobjašnjenu promjenu terminologije;
* brisanje ili izmjenu objava;
* različite tvrdnje različitih organa;
* izostanak korekcije.

### B. Ograničena nezavisna provjera

Ocijeni:

* koncentraciju dokaza u jednoj instituciji;
* odsustvo spoljnog nadzora;
* nedostupnost metodologije;
* nemogućnost provjere dokaznog lanca;
* kategoričke zaključke prije spoljne provjere;
* zavisnost javnosti od institucionalnog tumačenja.

Ovaj pokazatelj nije automatski dokaz zataškavanja.

### C. Neobrazloženo uskraćivanje ili prikrivanje dokaza

Ocijeni:

* odbijanje pristupa bez jasnog osnova;
* protivrječne tvrdnje o postojanju dokumenta;
* selektivnu dostavu;
* pretjeranu anonimizaciju;
* uskraćivanje nadzornom organu;
* brisanje, izmjenu ili uništavanje;
* dokazano lažno objašnjenje o dokazima.

### D. Zamjena centralnog pitanja

Ocijeni:

* odgovor na lakšu verziju kritike;
* promjenu teme;
* fokus na motive kritičara;
* isticanje sporednih prekršaja;
* pravdanje aktivnosti bez odgovora na posljedice;
* statističko preusmjeravanje;
* selektivnu hronologiju.

### E. Prebacivanje odgovornosti

Ocijeni prebacivanje na:

* izvođača;
* niži nivo;
* prethodnu upravu;
* pojedinca bez institucionalne analize;
* vremenske uslove;
* građane;
* neodređene okolnosti;
* drugi organ koji nema stvarnu kontrolu.

### F. Proceduralno odlaganje

Ocijeni:

* postupak bez roka;
* komisiju bez javnog nalaza;
* čekanje nepotrebnih mišljenja;
* ponavljanje dopuna;
* prebacivanje predmeta;
* privremeno stanje bez završetka;
* obećanje mjera bez nosioca.

### G. Naknadna legalizacija

Ocijeni:

* akt izdat nakon početka aktivnosti;
* prećutkivanje ranijeg statusa;
* sadašnji akt kao opravdanje ranijeg postupanja;
* izmjenu dokumentacije nakon prijave;
* naknadne saglasnosti;
* retroaktivno „peglanje“ procedure;
* izostanak odgovornosti za prethodni period.

### H. Izostanak korektivnih mjera

Ocijeni:

* nema konkretne mjere;
* nema odgovornog lica;
* nema roka;
* nema načina provjere;
* nema objave rezultata;
* nema obeštećenja ili sanacije;
* nema promjene procedure;
* problem se ponavlja.

---

# 11. MATRICA MOGUĆIH FUNKCIJA

Prikaži:

| Moguća funkcija              | Pokazatelji                                                | Procjena                 |
| ---------------------------- | ---------------------------------------------------------- | ------------------------ |
| Informisanje                 | konkretni podaci, dokumenti, rokovi i provjerljiv rezultat | niska / srednja / visoka |
| Promocija institucije        | isticanje zasluga i selektivni uspjesi                     | niska / srednja / visoka |
| Promocija funkcionera        | personalizacija i prisvajanje rezultata                    | niska / srednja / visoka |
| Krizni PR                    | reakcija na incident, kritiku ili štetu                    | niska / srednja / visoka |
| Umanjivanje odgovornosti     | eufemizmi i prebacivanje krivice                           | niska / srednja / visoka |
| Formalna transparentnost     | mnoštvo tvrdnji bez provjerljivih dokaza                   | niska / srednja / visoka |
| Političko usmjeravanje       | legitimacija vlasti i diskreditacija kritičara             | niska / srednja / visoka |
| Reputacijsko preusmjeravanje | prebacivanje štete na građanina ili treće lice             | niska / srednja / visoka |
| Institucionalno prikrivanje  | promjene verzije, uskraćivanje i odlaganje                 | niska / srednja / visoka |
| Zaštita javnog interesa      | potpune i provjerljive informacije                         | niska / srednja / visoka |

Procjena funkcije nije dokaz stvarne namjere autora.

---

# 12. TEST JAVNE VRIJEDNOSTI

Odgovori:

1. Koje nove provjerljive informacije je javnost dobila?
2. Koje važne informacije nisu objavljene?
3. Da li sadržaj omogućava kontrolu institucije?
4. Da li gradi povjerenje dokazima ili imidžom?
5. Da li je u centru građanin, institucija ili funkcioner?
6. Da li su javni novac i institucionalni rad predstavljeni kao politička zasluga?
7. Koji dokument bi najviše povećao transparentnost?
8. Koji dokaz institucija kontroliše?
9. Postoji li rok za utvrđivanje odgovornosti?
10. Da li je ranija verzija ispravljena?
11. Da li je građanin dobio informaciju šta treba da uradi odmah?
12. Da li je povećana ili smanjena mogućnost nezavisne provjere?

---

# 13. ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ

## 13.1. Režim analize

Navedi:

* brza analiza; ili
* proširena analiza.

U jednoj rečenici obrazloži izbor.

## 13.2. Zaključak u tri rečenice

Navedi:

* dominantnu funkciju;
* dominantni komunikacijski obrazac;
* najveći dokazni nedostatak.

## 13.3. Neutralna verzija saopštenja

## 13.4. Povod i funkcija

## 13.5. Hronologija institucionalne priče

Ako postoji više verzija.

## 13.6. Mapa tvrdnji, statusa i dokaza

## 13.7. Preliminarno, planirano i završeno

## 13.8. Aktivnost nasuprot rezultatu

## 13.9. Prenaglašavanje učinka

## 13.10. Test akutnosti i proporcionalnosti

Ako je primjenjiv.

## 13.11. Događaj, šteta i odgovornost

## 13.12. Reputacijsko preusmjeravanje

Ako je primjenjivo.

## 13.13. Četiri vrste transparentnosti

## 13.14. Nezavisnost provjere

## 13.15. Odnos institucije prema dokazima

Razdvoji:

* redovnu kontrolu;
* ograničenu nezavisnu provjeru;
* neobrazloženo uskraćivanje;
* dokazano prikrivanje ili izmjenu.

## 13.16. Zamjena centralnog pitanja

## 13.17. Naknadna javna korekcija

Ako je primjenjivo.

## 13.18. Institucionalni status korištenih izvora

## 13.19. Indikatori institucionalnog zataškavanja

Za svaki indikator navedi:

* citat ili postupak;
* težinu;
* dokaznu osnovu;
* alternativno objašnjenje.

## 13.20. Provjera dvostrukog bodovanja

Navedi:

* koji nalazi utiču na više pokazatelja;
* njihove primarne i sekundarne efekte;
* da li je izvršena korekcija bodovanja.

## 13.21. Stepen institucionalnog prikrivanja

Navedi nivo 0–6 i objasni zašto viši ili niži nivo nije primjenjiv.

## 13.22. Potencijalna šteta institucionalne komunikacije

Prikaži:

* vrste štete;
* najugroženije grupe;
* vjerovatni mehanizam;
* mogućnost ispravke;
* ukupnu opisnu procjenu.

## 13.23. Pozitivni pokazatelji

| Pokazatelj                                  |   Rezultat | Primjenjivi kriterijumi | Dokazna osnova | Dostupnost izvora | Vrsta zaključka | Tumačenje |
| ------------------------------------------- | ---------: | ----------------------: | -------------- | ----------------- | --------------- | --------- |
| Dokazivost                                  |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Nezavisnost provjere                        | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Zaštita javnog interesa                     |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Pravovremenost i proporcionalnost           | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Kvalitet naknadne korekcije                 | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Proporcionalnost komunikacije mogućoj šteti | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |

## 13.24. Pokazatelji PR rizika

| Pokazatelj                         |   Rezultat | Primjenjivi kriterijumi | Dokazna osnova | Dostupnost izvora | Vrsta zaključka | Tumačenje |
| ---------------------------------- | ---------: | ----------------------: | -------------- | ----------------- | --------------- | --------- |
| Promotivno prenaglašavanje         |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Umanjivanje odgovornosti ili štete |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Jaz formalne transparentnosti      |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Političko-promotivno usmjeravanje  |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Reputacijsko upravljanje           |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Reputacijsko preusmjeravanje       | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |

## 13.25. Pokazatelji rizika zataškavanja

| Pokazatelj                                        |   Rezultat | Primjenjivi kriterijumi | Dokazna osnova | Dostupnost izvora | Vrsta zaključka | Tumačenje |
| ------------------------------------------------- | ---------: | ----------------------: | -------------- | ----------------- | --------------- | --------- |
| Kontradikcije kroz vrijeme                        | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Ograničena nezavisna provjera                     | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Neobrazloženo uskraćivanje ili prikrivanje dokaza | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Zamjena centralnog pitanja                        |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Prebacivanje odgovornosti                         |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Proceduralno odlaganje                            | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Naknadna legalizacija                             | X% ili N/P |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |
| Izostanak korektivnih mjera                       |         X% |                     ... | ...            | ...               | ...             | ...       |

Ponovi napomenu:

> Procenti predstavljaju pomoćnu standardizovanu procjenu iz kontrolne liste, a ne statističko ili naučno mjerenje.

## 13.26. Težinsko rangiranje indikatora

Navedi:

* lakše;
* srednje ozbiljne;
* teške indikatore.

## 13.27. Matrica mogućih funkcija

## 13.28. Šta saopštenje pouzdano pokazuje

Navedi samo ono što neposredno proizlazi iz teksta, dokumenata ili potvrđene hronologije.

## 13.29. Šta saopštenje snažno sugeriše

Navedi vjerovatne komunikacijske obrasce i efekte.

## 13.30. Šta nije moguće dokazati

Posebno navedi:

* skrivenu namjeru;
* politički nalog;
* koordinaciju;
* svjesno davanje neistinite informacije;
* uništavanje ili fabrikovanje dokaza;
* krivičnu odgovornost;
* stvarnu uzročnu vezu između komunikacije i štete;
* druge zaključke koji zahtijevaju neposredne dokaze.

## 13.31. Dokumenti koje treba zatražiti

Navedi najviše sedam najvažnijih dokumenata ili skupova podataka.

## 13.32. Neutralniji naslov

Napiši naslov koji:

* ne predstavlja hipotezu kao činjenicu;
* ne preuveličava rezultat;
* ne prenosi reputacijsku štetu na treće lice;
* označava preliminarni status;
* ne umanjuje akutnost problema.

## 13.33. Završna presuda

Završna presuda mora sadržati četiri odvojena zaključka.

### A. Komunikacijski nalaz

Šta se može zaključiti iz jezika, strukture i izbora informacija?

### B. Dokazni nalaz

Šta je potvrđeno dokumentima i izvorima odgovarajuće institucionalne težine?

### C. Procjena moguće štete

Koju vrstu štete je komunikacija mogla proizvesti i prema kome?

### D. Granica zaključka

Šta nije moguće dokazati bez dodatnih dokumenata ili stručnog postupka?

Koristi jednu ili kombinaciju formulacija:

* saopštenje pruža dovoljno provjerljivih informacija;
* saopštenje ima informativnu i promotivnu funkciju;
* aktivnost je predstavljena kao rezultat;
* preliminarni nalaz predstavljen je kao konačna činjenica;
* zakonska obaveza predstavljena je kao posebno dostignuće;
* institucionalni rezultat personalizovan je kao zasluga funkcionera;
* saopštenje koristi procente bez dovoljno apsolutnih podataka;
* saopštenje stvara privid transparentnosti bez omogućavanja provjere;
* saopštenje odgovara na sporedno, ali ne i na centralno pitanje;
* odgovornost ili šteta umanjene su pasivnim i tehničkim jezikom;
* saopštenje prvenstveno služi reputacijskoj odbrani;
* reputacijski rizik institucije preusmjeren je na treće lice;
* interna provjera nije dovoljno nezavisna;
* institucija zakonito kontroliše dokaze, ali je nezavisna provjera ograničena;
* postoje indikatori neobrazloženog uskraćivanja dokaza;
* dostupni nalazi potvrđuju izmjenu ili prikrivanje dokaza;
* došlo je do neobjašnjene promjene institucionalne verzije;
* korekcija je potpuna, djelimična ili izostala;
* postoji obrazac institucionalnog umanjivanja;
* postoji odbrambeni krizni PR;
* postoje ozbiljni indikatori institucionalnog zataškavanja;
* zataškavanje nije moguće dokazati bez dodatnih dokumenata;
* dostupni dokumenti potvrđuju konkretan postupak zataškavanja;
* politički ili reputacijski cilj je moguć, ali namjera nije dokazana.

Navedi nivo pouzdanosti:

* nizak;
* srednji;
* visok.

## 13.34. Tri precizna pitanja za instituciju

Pitanja moraju tražiti konkretne:

* dokumente;
* podatke;
* datume;
* rokove;
* odgovorna lica;
* nalaze;
* odluke;
* metodologiju;
* objašnjenje promjene službene verzije.

---

# 14. ZAVRŠNA OGRANIČENJA

* Promotivni jezik nije automatski dokaz obmane.
* Saopštenje može istovremeno informisati i promovisati.
* Politički efekat ne dokazuje politički nalog.
* Zakonitost ne dokazuje ekonomsku opravdanost, efikasnost ili javni interes.
* Vrijednost ispod zakonskog limita ne dokazuje odsustvo rizika.
* Procenat bez osnovnih podataka nije nužno netačan, ali nije dovoljno provjerljiv.
* Interna istraga nije automatski neobjektivna.
* Promjena institucionalne verzije može nastati zbog novih dokaza.
* Naknadno izdat akt ne dokazuje automatski raniju zakonitost.
* Veliki broj lakših indikatora ne mora značiti ozbiljno zataškavanje.
* Jedan teški indikator može biti važniji od više promotivnih formulacija.
* Preliminarna verzija nije problem ako je jasno označena kao preliminarna.
* Objavljivanje podataka o trećem licu mora biti opravdano javnim interesom.
* Dugoročni plan nije dovoljan odgovor na akutan rizik bez trenutnih mjera.
* Formalna transparentnost nije potpuna ako nedostaju dokumenti, podaci, uzroci ili odgovornost.
* Institucija ne postaje transparentna samim objavljivanjem saopštenja.
* Visok procenat pokazatelja ne dokazuje namjeru.
* Naredba o istrazi nije dokaz krivice.
* Optužnica nije presuda.
* Nalaz radnog tijela nije isto što i formalno usvojena odluka.
* Redovna kontrola dokaza nije indikator zataškavanja.
* Ograničena dostupnost dokaza tokom aktivnog postupka može biti zakonita.
* Neobrazloženo uskraćivanje postoji tek kada je poznato da dokaz postoji, a pristup nije omogućen bez dovoljnog razloga.
* Dokazano prikrivanje zahtijeva pouzdan nalaz o izmjeni, uništavanju, fabrikovanju ili svjesnom skrivanju.
* Tiha promjena verzije nije potpuna korekcija.
* Ispravka treba biti približno jednako vidljiva kao prvobitna tvrdnja.
* Reputacijska šteta prema građaninu ili drugom licu zahtijeva jasnu i javnu korekciju.
* Izvinjenje bez povlačenja netačne tvrdnje nije potpuna rehabilitacija.
* Brza analiza nije skraćena presuda, nego proporcionalna primjena metodologije.
* Proširena analiza ne znači unaprijed da je institucija postupala nepravilno.
* Isti citat može imati više posljedica, ali ne predstavlja više nezavisnih dokaza.
* Potencijalna šteta nije isto što i dokazano nastala šteta.
* Procjena štete ne utvrđuje uzročnu vezu bez dodatnih dokaza.
* Procenti predstavljaju pomoćnu standardizovanu procjenu iz kontrolne liste.
* Procenti nisu statistički ili naučno validirani indeks.
* Procenat se ne smije koristiti za procjenu namjere, krivice ili vjerovatnoće krivičnog djela.
* N/P je metodološki ispravniji rezultat od vještački preciznog procenta.
* Konačni zaključak mora imati prednost nad numeričkom tabelom.
* Nivo institucionalnog prikrivanja određuje se prema najtežim pouzdano utvrđenim indikatorima, a ne prema prosjeku procenata.
* Rezultat analize mora ostati vezan za dostupne dokaze i jasno označena ograničenja.